GENERALNI SEKRETAR EVROPSKE ASOCIJACIJE ARHEOLOGA U POSJETI SARAJEVU

Generalni sekretar Evropske asocijacije arheologa (EAA), predavač arheologije na Univerzitetu u Ljubljani, prof. dr. Predrag Novaković boravi u Sarajevu u okviru suradnje Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Ljubljani.
On je također iskoristio ovu priliku da razgovara s kolegama iz stručnih institucija, kao što su Zemaljski muzej, Muzej Sarajeva i Akademija nauka i umjetnosti BiH. Osim što je održao niz predavanja studentima Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta, prof. Novaković je uručio donaciju od stotinjak stručnih knjiga kao pomoć uspostavi studija arheologije na ovom fakultetu, koji će najvjerovatnije biti pokrenut početkom naredne školske godine. Prof. Novaković je kazao da sredstva za tu namjenu postoje u fondovima Evropske unije za visoko obrazovanje za zemlje koje su u pristupnoj fazi.
Jedan od ciljeva njegove posjete je da pomogne uspostavljanje stabilnog sistema arheologije u BiH, iako je to u našoj zemlji dosta "komplicirano".
Odnos bh. vlasti prema arheološkoj baštini prof. Novaković je ocijenio problematičnim, a najviše zato što BiH još nije pristupila Malteškoj konvenciji Vijeća Evrope o zaštiti arheološke baštine.Pojasnio je da je EAA obavezna da radi po važećim principima uprave u određenoj državi, a Konvencija stvara pravnu podlogu za državno zakonodavstvo da bi se stvorio suvremeni sistem zaštite arheološke baštine.
U BiH, međutim, problemi nisu samo te prirode, jer treba obrazovati i domaće stručnjake u svim oblastima zaštite arheološke baštine, a "tu je u BiH veliki problem", ocijenio je prof. Novaković.Da ulaganja u arheologiju mogu biti i finansijski isplativa, prof. Novaković je ilustrirao primjerom izgradnje autoputeva u Sloveniji. Stručnjaci su utjecali na donosioce odluka da se 1,5 posto sredstava za izgradnju autoputeva uloži u arheologiju te su rezultati bili izvrsni, i to ne samo za nauku. Naime došlo je do zapošljavanja velikog broja ljudi (ne samo stručnjaka), zatim do velikog zamaha u lokalnoj ekonomiji i trgovini, a stvorio se i senzibilitet lokalnih zajednica prema svojoj prošlosti.Prof. Novaković se danas susreo i s voditeljicom stručnog tima koji vodi radove u Hutovom blatu, mr. Snježanom Vasilj, te je rezultate njenog tima ocijenio "prekrasnim", pogotovo što se i u evropskim okvirima u posljednjih desetak godina pridaje sve veći značaj podvodnoj arheologiji.
Mr. Vasilj ga je informirala da je do sada iz Hutovog blata izvađeno više od 800 obrađenih nalaza, uključujući predmete kakvih nema na Jadranu (prahistorijska keramika).On je kazao da je podvodna arheologija najbolji pokazatelj trgovine i komunikacija kakve su vladale u antičkom periodu te da obično daje sačuvanije ostatke i kvalitetnije nalaze.