KONAČNO STUDIJ ARHEOLOGIJE!

Bosna i Hercegovina će konačno, na početku školske 2008./2009. godine, dobiti studij arheologije nakon što je donesena odluka o formiranju Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, čiji će prvi šef biti prof. dr. Enver Imamović.
Prof. Imamović je izjavio da je BiH bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala taj studij, a da apsurd bude veći ideja o pokretanju studija arheologije potiče još iz vremena Austro-Ugarske s kraja 19. stoljeća.
Realizaciju ove ideje spriječilo je izbijanje Prvog svjetskog rata, a dvije Jugoslavije nisu bile zainteresirane za osnivanje ovog studija zbog svog odnosa prema Bosni i Hercegovini.
Prof. Imamović navodi da su učinjeni veliki napori zbog pomanjkanja stručnog kadra, ali je taj problem prevladan uspostavom partnerskih odnosa sa prijateljskim zemljama, prije svega Austrijom, a zatim sa Njemačkom i Slovenijom.
- To je veliki događaj za nauku u BiH, uz napomenu da je naša zemlja jedna od arheološki najbogatijih zemalja u Evropi, jer su zbog njenog geostrateškog položaja preko nje išle sve migracije od prapovijesti do danas koje su ostavile svoje tragove. Sada će, konačno, naši arheolozi, školovani u svojoj zemlji, imati priliku da istražuju svoju prošlost od najstarijeg perioda kada se čovjek prvi put javlja na ovom prostoru, rekao je prof. Imamović.

SARAJEVO: NAUČNA KONFERENCIJA U POVODU ČETRDESETE GODIŠNJICE PRIZNANJA MUSLIMANSKE (BOŠNJAČKE) NACIJE

Četrdeset godina od odluke Centralnog komiteta Saveza komunista BiH (CK SKBiH) o priznanju nacionalne posebnosti Muslimana (Bošnjaka) bio je povod Institutu za istoriju Sarajevo da organizira danas u Bošnjačkom institutu međunarodni naučni skup o temi "Nacionalni identitet Bošnjaka 1945.-2008.".
Kako je u uvodnom izlaganju naveo direktor Instituta za istoriju dr. Husnija Kamberović, CK SKBiH je prvo 26. januara 1968. održao debatu o nacionalnim odnosima u BiH, da bi 17. maja te godine usvojio zaključke kojima se priznaje činjenica da u BiH žive tri ravnopravna naroda, odnosno odbačene su teorije da će se muslimani integrirati u srpsku ili hrvatsku nacionalnu zajednicu.
Ipak, upozorio je, ne može se reći da su komunisti stvorili bošnjački nacionalni identitet, nego su ga samo priznali. Dr. Kamberović je istaknuo da je cilj današnje konferencije da se razgovara o razvoju bošnjačke nacije od završetka Drugog svjetskog rata do kraja 20. stojeća, kada su ponovo na sceni bile snage koje su taj identitet negirale.
- Danas, međutim, više nema potrebe za odbranom ovog identiteta, jer, osim u nekim krajnje radikalnim krugovima, niko ozbiljan ne osporava bošnjačku naciju, naveo je on.
S druge strane, u posljednje vrijeme smo svjedoci raznih pseudonačnih autohtonističkih teorija o drevnom porijeklu Bošnjaka i njihovom višemilenijskom boravku na području BiH.
Dr. Kamberović kaže da nauka ne može raspravljati sa svakim, ali da on i Institut nastoje ostati na nivou naučnog dijaloga kakav nastoje promovirati.
Dino Abazović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu govorio je tome kako se konfesionalni i nacionalni identitet mijenjaju u procesu tranzicije.
Prema njegovim riječima, religija ima sve značajniju ulogu u politici, i to ne samo u BiH. On smatra da bi u slučaju Bošnjaka bilo jako loše insistirati samo na jednoj komponenti nacionalnog identiteta, te je zato potrebno praviti razliku o tome šta je musliman, a šta Bošnjak.
Zašto je nacionalno pitanje u socijalističkim sistemima ostalo važno, uprkos pozivanju na klasno, bila je tema gosta iz Graza, Austrija, Hannesa Granditsa. U stvarnosti, u kriznim situacijama takvi sistemi nisu bili skloni otvoriti prostor za demokratizaciju, ali jesu za otvaranje pitanja nacionalnih prava. Grandits zaključuje da je to bilo sredstvo da se ostvari političi utjecaj.
On je ukazao i na dvosmislenosti u odluci o priznanju muslimanske nacije, što nije bio izuzetak u socijalističkim sistemima.
Zato je takva ambivalentnost postala predmet posebnih naučnih proučavanja.Ekspert Instituta za istoriju u Sarajevu Admir Mulaosmanović je imao izlaganje u vezi s nacionalnim identitetom u kontekstu izraženog regionalnog identiteta i političkih procesa u Bihaćkoj krajini.
On smatra da muslimansko stanovništvo Bihaćke krajine može poslužiti kao dobar okvir u razumijevanju izgradnje bošnjačke nacije i problema koji su iskrsavali.

"NOĆI MUZEJA"

Vijeće Evrope je već četvrtu godinu zastopno ponudilo svoje pokroviteljstvo nad evropskom inicijativom u ohrabrivanju većeg broja ljudi da posjećuju muzeje.
Oko dvije hiljade muzeja u 42 zemlje besplatno će otvoriti svoja vrata od zalaska sunca 17. maja do jedan sat iza ponoći narednog jutra. Među evropskim gradovima koji učestvuju u ovogodišnjim muzejskim događanjima su Barcelona, Bratislava, Brno, Bukurešt, Krakov, Pariz, Riga, Strasbourg, Venecija, Varšava i Zagreb.
Prvi put će muzeji u Škotkoj i Sjevernoj Irskoj sudjelovati, kao i muzeji u Kopenhagenu.

"Vijeće Evrope s oduševljenjem podržava ovaj događaj, koji ima za cilj privući novu publiku koja možda ne posjećuje često muzeje. U VE vjerujemo da je kultura namijenjena svakome. Produžetak radnog vremena, besplatan ulaz i maštovijti programi zabave sjajan su način da se dođe do te šire, posebno mlade publike koja će, kako vjerujemo, otkriti novi svijet znanja i kulture u muzejima koji učestvuju u ovoj inicijativi", izjavio je generalni sekretar VE Terry Davis.

SNIJEG" JEDINI FILM IZ REGIJE U ZVANIČNOM PROGRAMU CANNES FILM FESTIVALA

(Opet iza nečćeg pametnog u oblasti kulture stoji ministar Grahovac. Gavro je car! Gavro, ne osvrći se na oponente!!!)


Prvi dugometražni film bh. rediteljice Aide Begić te scenaristkinje i producentice Elme Tataragić "Snijeg" zabilježit će svjetsku premijeru 20. maja na ovogodišnjem 61. Cannes film festivalu u okviru programa "Sedmica kritike".
Film "Snijeg" jedino je ostvarenje iz regije koje će se naći u zvaničnom programu najveće svjetske filmske smotre. Bosna i Hercegovina će tako i ove, nakon četiri protekle godine, nastaviti učešće na Cannes festivalu, zahvaljujući podršci Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da će BiH i ove godine u Cannesu imati svoj paviljon kao središnje mjesto za prezentaciju filmskih projekata i kinematografija iz cijelog svijeta. Podsjetio je na prvo predstavljanje BiH na ovom svjetskom festivalu prije četiri godine, a danas ima jedinog predstavnika u zvaničnom programu iz cijele regije. To smatra velikim uspjehom Aide Begić i Elme Tataragić.
Federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac najavio je predstavljanje i Fondacije za kinemtografiju FBiH, koja se već može pohvaliti s 30-ak filmova. Pripremljen je specijalni promotivni materijal. On je mišljenja da ne treba potcjenjivati minimalni poticaj Fondacije bh. filmovima, jer je i današnji njen budžet relativno skroman. Kada je osnovana, Fondacija je počela djelovati s budžetom od 2.000 KM, podsjetio je. Učešće filma "Snijeg" na Cannesu smatra velikim uspjehom i nagradom, jer će to biti prvi put da BiH nakon 1996. godine na ovoj prestižnoj filmskoj smotri ima svog predstavnika u zvaničnom programu. Pored velikog priznanja, to je i značajan poticaj za rad bh. filmskih autora.
Elma Tataragić naglašava da su "Snijeg" počeli raditi još prije četiri do pet godina, iako je tek završen prije nekoliko dana. Ući u selekciju Cannes festivala među hiljadama drugih filmova ona smatra velikim uspjehom na koji su ponosne. Film će u Cannesu biti prikazan čak devet puta, od toga je sedam zvaničnih projekcija, a dvije na marketu. Rediteljica Begić je potcrtala da se ne smije zaboraviti da je BiH mala i siromašna zemlja u kojoj je iznimno teško napraviti film. Stoga je svjetska premijera "Snijega" u Cannesu još značajnija.
"Riječ je o jedinom snimljenom filmu u BiH prošle godine te je gotovo nemoguć uspjeh da taj jedini film uđe u selekciju Cannesa“, kazala je.

POČINJE ZIDANJE I MUNARE NA FERHAT-PAŠINOJ DŽAMIJI U BANJOJ LUCI

Agencije javljaju da će konačno narednih dana početi zidanje munare na Ferhat-pašinoj džamiji u Banjoj Luci.

Na Ferhadiji se već naziru prozori, mihrab, stepenište na galeriju, masiv džamije.

Podsjetimo da je Ferhadija srušena u zločinačkom aktu 7. maja 1993. godine.

Od 16 porušenih džamija koliko je bilo na području Banje Luke do sada je potpuno obnovljeno devet, a obnova preostalih je u toku.

ZBOGOM, DRAGI KOLEGA

U Sarajevu je u četvrtak (8.maja) od posljedica teškog moždanog udara u 62. godini umro istaknuti bosansko-hercegovački novinar Zoran Pirolić.

Osnovnu i srednju školu završio je u Banja Luci, a Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Doselio je u Sarajevo i 1971. godine počeo je raditi kao novinar na Radio-Sarajevo 202, koji je tog ljeta započeo emitovanje.

Nesposredno nakon toga odlazi u informativni program Radio-Sarajeva i sve do rata 1992. godine radi u ovoj medijskoj ustanovi.

Zoran Pirolić je godinama radio kao urednik spoljnopolitičke redakcije i šef informativnog programa Radija. Pratio je mnoge međunarodne konferencije, posebnmo konferencije nesvrstanih u Titovo vrijeme. Slovio je kao vrstan znalac međunarodne političke scene.

Rat je dočekao u Sarajevu, odakle je izvještavao za Radio Deutsche Welle i Westdeutsche Rundfunk.

Zoran Pirolić je bio omiljen među kolegama, kako na Radio Sarajevu, tako i u redakciji Bosanskog programa Deutsche Wellea za koje je poslao na stotine izvještaja. Nikad nije povisio ton i u najtežim ratnim danima izvještavajući iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, provlačeći se između granata i metaka, u njegovu glasu se nisu mogli osjetiti nemir i nervoza. Njegova stručnost, mir i nadasve ljudska zrelost i novinarska pouzdanost, utkani su i u programe Radija DW.

MOGUĆA TUŽBA UNESCO-u PROTIV BiH ZBOG NEBRIGE ZA KULTURNO NASLIJEĐE?

Ugroženost kulturno-historijskog naslijeđa postala je alarmantna, a bh. stručnjaci razmatraju čak i mogućnost da zbog nebrige prema naslijeđu podnesu tužbu UNESCO-u protiv države BiH.
Ovo su neke od poruka koje su se mogle čuti danas na okruglom stolu "Ugroženost i zaštita kulturno-historijskog blaga u BiH", koji je danas u Sarajevu, uz učešće predstavnika svih najvažnijih institucija koje se bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa, organiziralo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.- Neophodno je zaštititi blago koje svaki dan pred nama nestaje, upozorio je uvodničar prof. dr. Enver Imamović, predavač arheologije i historije starog vijeća na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, najbolji primjer je izgradnja trase autoputa, koja je do sada izgrađena u dužini od oko 25 kilometara. Prof. Imamović je upozorio da su na tom dijelu bila brojna nalazišta iz prahistorije i antike te institucije srednjovjekovne bosanske države, "a da nijedna lopata istraživača nije zabodena".
- To je nečuveno i nepoznato u svjetskoj praksi, naglasio je prof. Imamović.
Osim toga, svakodnevno stižu vijesti iz Zenice, Travnika, Banje Luke, Mostara, Bijeljine i drugih gradova da se nalazi na ostatke prošlosti, ali se izvođači radova ne obaziru na zakonske propise, nego to blago uništavaju pred našim očima. Zbog toga je, navodi prof. Imamović, pokrenuta ideja za organizaciju ovog okruglog stola da bi se obavijestila javnost i upozorile institucije da su obavezne "i pred Bogom, i pred ljudima i pred zakonom" da poduzmu odgovarajuće mjere.
- U suprotnom, imat ćemo situaciju da ćemo mi, koji smo profesionalno zaduženi za čuvanje ovog blaga podnijeti UNESCO-u zvaničnu tužbu protiv države, jer ne želimo biti saučesnici u onome što je nezabilježena nebriga za kulturno blago u Evropi i svijetu, naglasio je prof. Imamović.